Gnojidba  Kalkulatori  Zem. resursi Zanimljivosti
Logo "Tlo i biljka" Tlo i biljka
web stranica o zemljišnim resursima, ishrani i gnojidbi bilja

Tlo i biljka

SOIL and PLANT

Prof. dr. sc. Vladimir Vukadinović

Vukovarska 124

HR-31000 Osijek

e-mail: vladimir@tlo-i-biljka.eu

http://tlo-i-biljka.eu

https://tlo-i-biljka.eu

https://www.tlo-i-biljka.eu

 


tlo-i-biljka.eu

 

Novi tekstovi:

 

Novosti, zanimljivosti i inovacije:

 

Slike naše poljoprivrede

Poljoprivreda RH u brojkama

 

Osječka Tvrđa (kratki video; 2:52 min):

Osječka Tvrđa; 720p; 99,7 MB

Osječka Tvrđa; 1080p; 200,0 MB

 

Hodanjem do zdravlja

(animacija Google Earth; 6:12 min; 720p; 179 MB):

TV odašiljač Belje - Marija Lord

(animacija Google Earth; 12:27 min; 720p; 384 MB)

Kružna staza po Baranjskoj planini

(animacija QGIS; 42 s; 720p; 23,5 MB):

Šetnja Osječkom promenadom

(animacija Google Earth; 4:16 min; 720p; 92 MB)

Kružna staza oko Jankovca

(animacija GPX Animator; 2:30 min; 720p; 54 MB)

Šetnja Osijekom I

(animacija GPX Animator; 3:04 min; 720p; 66 MB)

Šetnja Osijekom II

(animacija GPX Animator; 1:03 min; 1080p; 3 MB)

Šetnja Osijekom III

(animacija Google Earth; 6:23 min; 720p; 132 MB)

Baranjska planina - Kamenjak

(animacija Google Earth; 8:05 min; 720p; 174 MB)

Branjina-Kamenjak-Branjina

(animacija GPX animator; 2:16 min; 720p; 97 MB)

Zmajevac - Kraljev stol - Zmajevac

Misija i ciljevi

Poštovani poljoprivredni proizvođači, studenti, hobi poljoprivrednici i svi ostali koji se bavite bilinogojstvom, a želite upotpuniti svoje znanje o tlu, usjevima, učinkovitoj i suvremenoj agrotehnici i praksi biljne produkcije, pred Vama je osobna web stranica Tlo i biljka. Stranica je prvenstveno namijenjena poljoprivrednim proizvođačima, posebice ratarima, povrćarima i voćarima kao pomoć u rješavanju mnogobrojnih i rezličitih poteškoća u aktualnoj biljnoj proizvodnji s kojima se svakodnevno susreću i bore.

U našoj suvremenoj biljnoj proizvodnji, kao uostalom i cjelokupnoj poljoprivredi, ima previše lutanja, pogrešaka i zabluda, a premalo stručnog znanja utemeljenog na sustavnom stručno-znanstvenom rješavanju problema, inovacijama koje se već široko i uspješno primjenjuju u razvijenim  poljoprivredama, te umjesto da napredujemo, mi stagniramo i sve više zaostajemo za svjetskim dostignućima. Zbog toga, vjerujem da moje dugogodišnje iskustvo i stručno znanje, utemeljeno na brojnim istraživanja iz područja zemljišnih resursa, agrokemije, ishrane bilja, fertilizacije, fiziologije i ekofiziologije bilja, GIS-a i informatičke tehnologije, može pomoći svima koji često postavljaju pitanja kako i zašto promišljajući što treba promijeniti da bi se njihov rad, vrijeme i uložena sredstva oplodili.

Posjetiteljima web stranice stavljam na raspolaganje veći broj vlastitih, edukativnih i stručnih tekstova, knjiga, računalnih programa i više namjenskih karata izrađenih u GIS-u kako bi mogli što bolje definirati svoje proizvodne uvjete i prisutna ograničenja/limite u biljnoj proizvodnji.


U foukusu: Izazovi biljne proizvodnje i kako ih rješiti

Biljke su primarni producenti hrane i jedna od najfascinantnijih i živih organizama na Zemlji jer transformiraju svjetlosnu i toplinsku energiju Sunca te tako osiguravaju hranu za sve ostale organizme na Zemlji istovremeno oblikujući naš okoliš i klimu. Stoga, ako želimo proizvoditi više hrane moramo razumjeti njihovo funkcioniranje i na temeljima tzv. nove biologije izgraditi održivu budućnost koristeći najnaprednije tehnologije.

Svijet raspolaže s 3,2 milijarde ha, dok Hrvatska koristi tek 1,3 milijuna ha (0,04%) poljoprivrednog zemljišta, od čega na oranice otpada 863 tisuće ha (15,25%). Uz to, Hrvatska ima oko 2,2 milijuna ha pod šumama. Hrvatska je samodostatna u proizvodnji pšenice, kukuruza, peradi, jaja i vina, a još uvijek ima povoljne uvjete za proizvodnju mnogih drugih poljoprivrednih proizvoda. Zemljišni pokrov RHIpak, uvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda nastavlja rasti. Iako poljoprivreda doprinosi samo ≈4% BDP-u, važnost poljoprivredne proizvodnje veća je nego što to pokazuje njezin udio u BDP-u. Velika većina prostora RH je ruralna (92%), a približno polovina stanovništva živi u seoskim područjima. Poljoprivredno zemljište je veoma usitnjeno što predstavlja ozbiljan problem u primjeni suvremene agrotehnike i povećanju produktivnosti. Naime, ≈63,1% svih registriranih poljoprivrednih gospodarstava ima manje od 3 ha, dok je prosječna gospodarska površina ≈8,5 ha te je zbog usitnjenosti hrvatska poljoprivreda ozbiljno hendikepirana veličinom gospodarstava, ali i kao lošim Zakona o nasljeđivanju zemljišta te zastarjelim zemljišnim knjigama.  

Intenziviranje poljoprivredne proizvodnje u RH, u okolnostima kad se najveći dio seoske populacije bavi primarnom biljnom proizvodnjom i stočarstvom, i to uglavnom odvojeno, njihova opstojnost i mogućnosti za ekonomski razvoj su izravno povezani s kvalitetom i veličinom zemljišta. Pored toga, brzi napredak u primarnoj produkciji hrane nemoguć je cilj bez bolje organizacije poljoprivredne proizvodnje, poticanja nedostatnih proizvodnji, potrebnog stručnog znanja, podjednako proizvođača kao i svih drugih sudionika u procesu proizvodnje hrane. Zatim, potrebno je znatno više ulaganja u uređenje zemljišta (od komasacije i arondacije, uređenja i digitalizacije zemljišnih knjiga, stvaranje informacijske baze o pogodnosti i plodnosti zemljišta i svim relevantnim indikatorima biljne proizvodnje, rajonizacije proizvodnih površina obzirom na njihovu pogodnost za određene vrste poljoprivredne proizvodnje, uređenje tržišta hrane (npr., izgradnja skladišnih i rashladnih prostora, unaprijed garantirane cijene i siguran otkup, povoljno kreditiranje proizvodnje, kontrolirani uvoz i izvoz, kontrola kvalitete proizvoda, kraći rokovi plaćanja i dr.) uz očuvanje i zaštitu ekoloških funkcija zemljišta održivim gospodarenjem.

U fokusu: Utjecaj organske tvari tla na raspoloživost vode

Porozitet i kapacitet nekog tla za vodu i zrak funkcija su teksture i strukture tla i presudni su za njegovu sposobnost zadržavanja i akumulacije vode, ali i velik broj drugih svojstava tla može utjecati na retenciju vode (npr. zbijenost, prisutnost nepropusne zone, nagib, visina podzemne vode, homogenost soluma itd.). Tla fine teksture, zahvaljujući većoj površini čestica i mnoštvu kapilarnih pora, zadržavaju više vode u odnosu na tla grube teksture što izvrsno ilustrira priloženi dijagram.

Odnos teksture i retencije vode u tlu Retencija vode u tlu ključan je faktor biljne proizvodnje jer utječe na promet vode u biljkama, njeno usvajanje, transport i odavanje  evapotranspiracijom, odnosno intenzitet fotosinteze, ali do sada široko prihvaćeni stav kako na zadržavanje vode snažno utječe sadržaj organske tvari tla više novih studija dovodi u sumnju. Naime, meta-analiza 60 objavljenih studija (više od 50.000 mjerenja na globalnoj razini) pokazala je kako povećanje organskog ugljika (OC) u tlu ima skroman utjecaj na zadržavanje vode u tlu, pa tako povećanje mase organskog ugljika tla za 1% u prosjeku je povećalo kapacitet raspoložive vode tek za 1,16%. Najveći učinak je bio na lakim, pjeskovitim tlima, dok je učinak na glinovitim bio gotovo zanemariv.

Čvrsto vjerujem da rezultati ove meta-analize ne odražavaju stvarni utjecaj organske tvari tla na retenciju i raspoloživost vode iz tla jer postoji ogroman broj istraživanja, kako u daljnjoj, tako i bližoj prošlosti, koji su dijametralno suprotni pa se tvrdnja kako niti uz najbolji scenarij poljoprivredne prakse nije moguće znatnije povećati kapacitet raspoloživosti vode je potpuno neutemeljena i protivi se ogromnom broju dosadašnjih istraživanja. Odnos organske tvari tla i zadržavanje vode u njemu je veoma važno detaljno istražiti jer je to krucijalno pitanje rješavanja nedostatka vode, suše, investicija u navodnjavanje i intenziviranja biljne proizvodnje.

Važno je naglasiti nezamjenjivu je ulogu humusa u nastanku strukturnih agregata tla i tvorbi povoljne strukture što poboljšava aeraciju i drenažu, a strukturna tla zadržavaju znatno više vode, manje su podložna eroziji i ispiranju koloidnih čestica te se znatno lakše obrađuju uz znatno dulje vrijeme u kojem se može obrada odvijati. Ipak, retencija vode u tlu ne ovisi samo o sadržaju humusa već i o strukturi i teksturi tla, odnosno volumenu mikropora i kapilara, te je kapacitet za retenciju vode humoznog tla daleko veći, u prosjeku 5 - 10 puta u odnosu na vodu zadržanu samo humusom.


Znanje je bogatstvo (Litterae thesarum est; Petronije)

Znanje je moć (Scientia potestas est; Francis Bacon)

Znanje je blago bez težine; nikad ga nema toliko da bude preteško (kineska poslovica)

Kako siješ tako ćeš i žeti (Ut sementem feceris ita metes; latinska poslovica)

Pet minuta pomoći više je nego deset dana sućuti (rumunjska poslovica)

Čovjek koji je prestar da uči, vjerovatno je uvijek bio prestar za učenje (F. Nietzsche)

Učenje je kao veslanje protiv struje. Čim staneš, neizostavno ideš nazad (B. Britten)

Nije stvar u tome da misliš, nego da znaš (Paul Eliar)

Kada je učenik spreman, nastavnik će se pojaviti (Andrew Matthews)

Puno je teže razbiti predrasudu nego atom (Albert Einstein)

Prof. dr. sc. Vladimir Vukadinović

Vladimir Vukadinović (Našice, 1948.), umirovljeni je redoviti profesor Ishrane bilja u trajnom zvanju Poljoprivrednog fakultetu u Osijeku. Cijeli radni vijek proveo je kao istraživač i sveučilišni nastavnik baveći se prvenstveno Ishranom bilja, osobito problemima ishrane dušikom i kalijem, kako usjeva tako i trajnih nasada, te proučavajući zemljišne resurse s aspekta produktivnosti tla, potrebu gnojidbe i različite faktore ograničenja biljne proizvodnje. Pojavom informatičke tehnologije devedesetih godina svoja istraživanja i rezultate testira kreiranjem vlastitih kompjutorskih modela, računalnim analitičkim i statističkim programima i GIS-om kao pomoć u razumijevanju produktivnosti tala, izradi gnojidbenih preporuka za usjeve, povrće i trajne nasade te u donošenju odluka po pitanjima popravki i rajonizacije zemljišta.

Vladimir Vukadinović diplomirao je na Odsjeku za biologiju Prirodno-matematičkog fakulteta u Sarajevu 1971. god. na genetici, a magistrirao 1978. god. na Fiziologiji biljaka Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu, što je njegovim istraživanjima dalo specifičan fiziološki štih u kojima su potrebe biljaka za rast, razvitak i tvorbu prinosa iznad, ili jednake po važnosti agroekološkom i agrotehničkom aspektu biljne produkcije. Doktorirao je na Poljoprivrednom fakultetu u Osijek 1981. god. na problemima sinteze i akumulacije saharoze korijenom šećerne repe.

Radeći cijeli svoj radni vijek (1971.-2014.) na istraživanjima, prvo u Zavodu za Agrokemiju (1971-1976.) kao stručni suradnik, a nakon toga u nastavi predmeta Ishrane bilja, Fertilizacije Fiziologije bilja, Ekofiziologije bilja, Primjene kompjutora u poljoprivredi i Zemljišnih resursa (1976.-2014.), prof. dr. Vladimir Vukadinović objavio je više od 150 znanstvenih članaka, više skripti i udžbenika, od kojih su najznačnije knjige Ishrana bilja (3 izdanja), Ekofiziologija bilja, Filozofija gnojidbe, Tlo, gnojidba i prinos i Zemljišni resursi u kojima je i prvi autor.

Posao sveučilišnog profesora smatra pozivom, pa i sad u mirovini pokušava pomoći poljoprivrednim proizvođačima, doktorantima, magistrantima i studentima u razumijevanju i rješavanju problema biljne proizvodnje. Stoga je izradio niz kompjutorskih programa i modela za potrebe ishrane bilja, GIS namjenskih karata, kao i programa za statističku obradu rezultata istraživanja, od kojih su neki i prezentirani na ovoj web stranici. Utemeljitelj je i prvi predavač nastavnih predmeta na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku Fiziologija bilja, Ekofiziologija, Primjena kompjutora u poljoprivredi i Zemljišni resursi na kojima je, kao i na Ishrani bilja odgojio i ostavio nasljednike, koji su sada već redom sveučilišni profesori. Također, utemeljio je poslijediplomski studij (magisterij i doktorat) u znastvenoj grani Agrokemija, napisao je i publicirao niz stručnih članaka, savjetovao biljne proizvođače putem interneta te održao veliki broj predavanja neposrednim proizvođačima, što i sada radi.

Ažurirano: 07.12.2021.
Vladimir Vukadinović©, 2016.
Sva prava pridržana!

OSIJEK Vremenska prognoza